Rijeci `Alejhisselamove, njegova djela i ono st je svojom sutnjom odobrio nazivamo hadisom ili sunnetom. Hadis ili sunnet je jedan i to drugi seriatski argumenat ili delil. Na prvom mjestu dolaze Bozije rijeci - Kur'an, a odmah iza toga rijeci Bozijeg poslanika, Muhammeda, `alejhisselam. Na trecem mjestu dolazi idzma`, a na cetvrtom kijas (analogija). Zapravo glavni serijatski argumenat su Kur'an i hadis; zadnja dva argumenta nisu samostalna, nego se osnivaju na Kur'anu i hadisu.

Da je Kur'an seriatski argumenat, o tom nijedan musliman nema i ne smije imati sumnje. Sto se pak hadisa tice, to mozemo istaknuti, da su svi islamski ucenjacni slozni u tom, da je i hadis jedan samostalan seriatski argumenat. Pomocu njega isto kao i pomocu Kur'ana mozemo zakljuciti, da je nesto vjerska duznost (farz ili vadzib) ili da je preporuceno (mendub) ili dozvoljeno (mubah) ili da je bolje napustiti ga (mekruh) ili da je zabranjeno (haram).

Iz samog Kur'ana razumijemo da je hadis samostalan seriatski argumenat. Allah dz.s. veli: Reci: Ako volite Allaha, mene slijedite, Allah ce vas zavoljeti i grijehe vam oprostiti. (Ali `Imran:32) Ko se pokori Poslaniku, Bogu se pokorio. (En-Nisa': 80) Sto vam dadne (naredi) Poslanik, to vi primite, a sto vam zabrani, toga se prodjite! (El-Hasr: 7). Mi smo poslali tebi opomenu (Kur'an), da rastumacis svijetu sto im je poslato. (En-Nahl: 44) On (Muhammed) ne govori od sebe i radi svojih prohtjeva. Nego je sve to Bozija objava, koja mu se objavljuje. (En-Nedzm: 3 i 4) Poznati mufessir Sa`lebija veli da ovaj ajet znaci: sve je Bozija objava sto `Alejhisselam rekne u pogledu vjere. U Darimijinu Sunenu stoji, da je Evzaa'in ucitelj Hassan rekao: "Dzibril je `Alejhisselamu donosio sunnet isto kao sto mu je donosio i Kur'an."

Kad hadis ne bio bio seriatski argumenat ne bismo mi znali koliko puta na dan trebamo namaz obavljati, jer toga izricito u Kur'anu nema. Pa pretpostavimo, da bi na neki nacin mogli razumjeti da smo zaduzeni pet puta namaz obavljati, ali iz Kur'ana ne bismo mogli saznati nacin obavljanja namaza. Isto tako ne bismo mogli saznati propise o zekatu, jer Kur'an samo naredjuje da se daje zekat, a ne upusta se u potanja razjasnjenja. Takvih slucajeva ima mnogo. `Alejhisselam je svaku Kur'ansku naredbu prema Bozjoj zapovijedi rastumacio svijetu ili rijecima ili djelom. Zato je u pogledu obavljanja namaza i rekao: "Obavljajte namaz onako kako vidite da ga ja obavljam." Iz svega ovoga se dade jasno zakljuciti da je i hadis seriatski argumenat i da svaki musliman treba podvrgunti onome, sto u hadisu stoji i sto je `Alejhisselam kao tumacenje Kur'anu rekao ili radio.

Ovdje bi mogao neko reci, da je Kur'an potpuno sacuvan onakav kakav ga je `Alejhisselam od Allaha dz.s. primio. Hadis ii sunnet nije takav, jer se medju hadise uvuklo dosta laznih i patvorenih hadisa. Stoga nijesmo sigurni ni za jedan hadis da je tacan i valjan, te zbog toga se i ne trebamo na hadis oslanjati i njim se sluziti kao seriatskim argumentom.

Ovo je misljenje pogresno i netacno. Onaj, koji bi s njime izasao, vec je s tim samim dokaao da je posve neupucen u vjersku nauku i da ne zasluzuje da se na njeg obaziremo.

Isitna je da ima mnogo laznih i patvorenih hadisa, koje su neprijatelji islama neki svjesno, a neki nesvjesno medju hadise ubacili. Ali nije istina da ucenjaci ne mogu raspoznati istiniti i vjerodostojni hadis od laznog i patvorenog hadisa. Naravna stvar da to nije svaciji posao i da se svako ne treba toga posla lacati. Svaki posao treba prepustiti strucnjaku, ako se zeli da se do istine dodje.

Kur'an je jos za vrijeme `Alejhisselama popisan iako sve sto je popisano nije bilo sabrato u jednu zbirku. Osim toga bilo je za vrijeme `Alejhisselama prilican broj ljudi, koji su cio Kur'an naizust znali. U pocetku Bozije objave `Alejhisselamu `Alejhisselam je bio zabranio da se hadis pise nego je nastojao da se samo pamti. Uzrok ovom je bilo to, sto se `Alejhisselam bojao da se ne bi stogod, sto ne spada u Kur'an, makar bilo i od hadisa, umjesalo u Kur'an. Kad je `Alejhisselam uspio rastaviti Kur'an od hadisa, onda je dozvolio da se i hadis pise. `Abdullah ibn Amr je jos za vrijeme `Alejhisselamovo sastavio jednu zbirku hadisa, koja je medju ucenjacima hadisa poznata pod imenom es-Sadika, tj. istinita. Tu zbirku prica unuk Abdullah ibn Amrov Amr ibn Suajb od svog oca Suajba, a ovaj od svog djeda Abdullaha ibn Amra. Na ovu se zbirku oslanjali sva cetvorica imama: Ebu Hanife, Malik, Safija i Ahmed. Kad je Mekka osvojena, `Alejhisselam je odrzao jedan govor (hutbu). Nakon govora jedan od prisutnih po imenu Ebu Sah zatrazi da mu se taj govor ispise. Na to je `Alejhisselam rekao: "Napisite Ebu Sahu!" Osim ovih slucajeva ima i drugih, koji potvrdjuju, da je `Alejhisselam kasnije dozvolio, da se i hadis pise. Ali ipak vecina hadisa ostade zapamcena u memoriji vjernih `Alejhisselamovih drugova.

Hadzi Mehmed ef. Handzic rodjen je u Sarajevu 16. XII 1906. godine. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u rodnom gradu, a visoko u Kairu na univerzitetu El-Azhar. Bio je profesor u Gazi Husrevbegovoj medresi, zatim upravnik Gazi Husrev-begove biblioteke, pa profesor na Visoj islamskoj seriatsko-teoloskoj skoli. Umro je u Sarajevu 29. VII 1944. godine u 38. godini zivota.

Ostavio je iza sebe bogat opus djela.

Obradjivao je teme iz svih islamskih disciplina (tefsir, hadis, akaid, seriatsko pravo, ahlak i istorija islama). Proucavao je knjizevni rad muslimana Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima. Prevodio sa araspkog i turskog jezika, a pisao i na arapskom jeziku. Njegova bibliografija objavljenih radova ima vise od tri stotine jedinica, medju kojim je i vise od deset monografija.